Pretilost, ne žalostite ortopeda

Ortoped mi je rekao, kukovi su arhitektonsko čudo, a ne srce i mozak. Ti ne znaš ništa o statici i zato ne razumiješ da je njihovo opterećenje sedmerostruko veće od tjelesne mase. Brecnuo sam se, na njima nosimo teret od pola do jedne tone...
----------------------------------------------------------------------------------

Godina je loše krenula. Umjesto stezanja remena, raspojasali smo se i to dobrano. Blagdanski izazovi bili su preveliki, nismo odoljeli. Zato vrijedi ponoviti gradivo, amnezija čini svoje.
Problem debljine star je koliko i ljudski rod, datira od Evine biblijske neposlušnosti i jedenja jabuke sa zabranjenog stabla. Time smo postali baštinici istočnog grijeha neposluha.

Prekomjernu tjelesnu težinu danas uobičajeno izražavamo suhoparnom formulom, BMI (indeks tjelesne mase), a predstavlja omjer tjelesne težine i visine izražene u metrima na kvadrat. Poželjna težina je 18,5-25, debljinom nazivamo BMI 25-30, BMI 30-40 predstavlja pretilost, a BMI veći od 40 kg/m2 morbidnu pretilost.
Prema nekim studijama u Hrvatskoj je preko 50% odraslih s prekomjernom tjelesnom težinom (djece oko 30%!), a morbidno pretilih oko 70 tisuća građana.
U praksi razlikujemo još, potencijalno opasniju, pretilost tipa jabuke (pretilost trbuha!) i kruškoliku (pretilost stražnjice i bokova!).
Trbušnu pretilost određujemo mjerenjem opsega struka.  Struk veći od 94 cm za muškarce i 80 cm za žene predstavlja ozbiljan kardiovaskularni rizik.
K tomu, pretilost je majka mnogih drugih faktora rizika ili bolesti: šećerne, povišenih masnoća, visokog tlaka, depresije... Naravno i lokomotornih problema o kojim govori moj ortoped.

Liječenje pretilosti je multidisciplinarno, tako kažemo, u želji da ništa ne kažemo.  Pretilost je zapravo veliko kaotično tržište, gdje svatko nudi svoju disciplinu, odnosno robu. Namirisao je to i planetarno popularni stručnjak za sve, Dr. Mehmet Oz. Prodaju tabletica za mršavljenje odlično se uklapa šarenu emisiju. A, nijemi pacijenti bulje ispred televizora i dalje ostaju zapanjeno debeli.
U tržište ubrajam i mnoge popularne dijete, koje su svojoj biti čista medicinska besmislica. 

Osobno bih najradije, kao drevni liječnik Paracelsuz iz 15. stoljeća, spalio sve dijetne kanone i okrenuo se iskustvu prirode.
A to iskustvo temeljeno je na jedinstvu trojstva: genetike, kretanja i prehrane.

Genetika je nesporno presudna za debljinu dijela populacije, ali je još češće nemušta izlika neumjerenosti i lijenosti. Jak motiv, u ovom slučaju, snažniji je od genetske predodređenosti.

Čovjek je po definiciji biće kretanja. Kretanje je kozmičko (kreće se zemlja, galaksije, elektroni), povijesno-znanstveno (Galileovo ipak se kreće) i narodno (blago riti dok more iti) određenje.
U to određenje čovjek se teško uklapa. Konformizam i samodopadljivost nešto su jači. A on, čovjek, prkosi svome ishodištu.
Dok tako bude, bit će i debljine.

Prehrana je najslabija karika, premda njena uravnoteženost je temelj zdravog života. Od onog pomalo bestijalnog prežderavanja, svedena je na pristojniju sintagmu kultura prehrane. Sadržaj je sličan.
Za bazalno održavanje i uobičajene aktivnosti treba tako malo kalorija, višak se uredno usaljava.

Rješavanje pretilosti je pitanje zdrave logike, kao  knjigovodstvena bilanca: ulaz mora biti manji od izlaza.
Uz pozitivan motiv, uravnoteženu prehranu i primjereno kretanje, cilj je ostvariv i održiv. Sve drugo je magla.
Pitanje je samo, dokle smo spremni u magli tumarati!?