srijeda, 1. travnja 2009.

MEDIKALIZACIJA

Početkom dvadeset prvog stoljeća, u jeku sveopće potrage za zdravljem koje polagano postaje i jedna od najsnažnijih ideologija stoljeća u koje ulazimo, javlja se sve više novih bolesti. U porastu su prije svega kronične degenerativne, kardiovaskularne, psihosocijalne bolesti i pretilost. Prije dvije godine pojavila se knjiga njemačkog novinara Jorga Blecha pod nazivom «Izmišljači bolesti». Knjiga obnavlja ranije poznatu tezu (Illichevu) da farmaceutske tvrtke uz pomoć liječničkih lobija i znanstvenika izmišljaju nove bolesti kako bi stvorile veće tržište za svoje proizvode. Mišljenja idu i dalje, da trgovina zdravljem već je izvjesno vrijeme jedna od najunosnijih trgovina, čak i unosnija od trgovanja strastima i ovisnostima kao što su narkotici, prostitucija i kocka. Uvodi se i novi izraz, medikalizacija ljudskog života, koji naglašava kako medicina postaje jedna od glavnih institucija socijalne kontrole. Zagovornici navedenih teza kao argumente koriste već navedeni snažni rast farmaceutske industrije, izrazito povećanje broja farmaceutskih pripravaka, navodno moguće sumnjive rezultate velikih studija o djelotvornosti i mogućoj štetnosti lijekova.
Neosporne su činjenice, da ljudska očekivanja u pogledu zdravlja postaju sve veća, ambicioznija pa i izopačenija. Medikaliziraju se prirodni događaji kao što su starost, menopauza, trudnoća, spolne disfunkcije, manjak koncentracije, ćelavost, debljina. Počinjemo baratati novim dijagnozama kao npr. stanje kroničnog umora, praznička depresija, sindrom tigra u kavezu. Pojam bolesti postaje univerzalan, sveobuhvatan i iracionalan. I potpuno prirodni društveni događaji kao što su rađanje, umiranje, promjena profesije, zapošljavanje… traže dodatnu «medicinsku» potvrdu. Pacijenti dolaze do brze informacije putem interneta, informacija nije više privilegija zdravstvenih djelatnika.
Nitko danas ne niječe medikalizaciju. Želja za zaradom u tržišnoj ekonomiji, prodala bi i crnog vraga, a da ne bi zarađivala na ljudskom zdravlju.
Postoji elementarno pravilo u farmakologiji: Primum, non nocere (Prije svega ne naškoditi). Sretna je okolnost da najveći dio pripravaka reklamiranih u udarnim TV terminima, katalozima i časopisima, nema dokazano medicinsko djelovanje i mogućnost nastanka štete skoro da ne postoji.
Kako ozbiljna medicina odgovoriti na navedeni izazov? Kroz tri razine: kontinuiranu izobrazbu zdravstvenih djelatnika, edukaciju pacijenata i kvalitetno državno zakonodavstvo. Ne postoji nacionalne medicine, medicina je svjetska, globalna. Nove medicinske spoznaje, danas se crpe iz velikih, neovisnih svjetskih studija (ispitivanja) pacijenata i lijekova. Udio hrvatskog sudjelovanja u takvim studijama je, iskreno simboličan, pa shodno tome i naša odgovornost.
Najvažnije je, da pacijent i liječnik u projektu liječenja moraju biti iskreni partneri. Pacijent, koji je zbog svoje bolesti vrlo ranjiv, mora imati jasnu informaciju o svojoj bolesti i stanju, te plan i mogućnosti liječenja. Takav pristup smanjit će uobičajenu sumnjičavost i nepovjerenje pacijenta. To je najbolji način zaštite pacijenata od «dobronamjernih», pa i nekritičkog dijela farmaceutske industrije.
I na kraju uzet ću si pravo na malu ironiju; u masi, gore navedenih, «neizlječivih» bolesti, imati «normalnu», izlječivu bolest dođe zapravo kao premija.

Nema komentara: