utorak, 9. lipnja 2009.

Y kromosom

Ljudsku vrstu karakterizira 46 kromosoma (skupina gena!). Jedan od tih kromosoma, označen kao Y, označava mušku vrstu. To je najmanji kromosom, nastao gubitkom «jednog kraka ženskog X kromosoma». Po toj teoriji, muškarci su zapravo genetski ženski otpadnici.
A novi udar vlasnicima Y kromosoma iznijela je ovih dana genetičarka Jenniffer Graves objasnivši kako Y kromosom polako nestaje. Naime, prije 300 milijuna godina Y kromosom je imao 1400 gena, danas ih ima tek 45. Nitko ne zna što će se dogoditi s ljudskom vrstom kada navedeni kromosom potpuno ispari. Ljudi se ne mogu razmnožavati partogenezom, aseksualno, tj. iz neoplođene jajne stanice, kao što mogu recimo gušteri. Postoji nekoliko gena koji moraju doći od muškarca, stavila se znanstvenica u obranu izumirućih bića. Dobra je vijest pri tome, što mužjaci nekih životinja, poput voluharica iz istočne Europe ili štakora iz Japana nemaju kromosom Y, a vrsta se održava. I ono, možda u ovome trenutku ipak veseli, Y kromosom će se «šepuriti» na evolucijskog pozornici još vjerojatno 5 milijuna godina, a onda će potpuno nestati. Ishod ćemo valjda saznati.
Ali, ponosni vlasnici Y kromosoma i danas su vrsta u odumiranju. Žive u prosjeku 5-10 godina kraće i u ukupnoj populaciji spali su ispod 48%. Uz mnoge druge rizike kojima se izlažu, «veličanstvo Y» im je jedan od najveći rizika.
Y kromosom, zbog svoje konstantnosti u prenošenju gena po muškoj liniji i karakterističnih biljega na sebi, postao je osobito zanimljiv u genetičkom ispitivanju podrijetla pojedinih naroda.
Članak objavljen u priznatom znanstvenom časopisu Sciencu, a temeljen na genetskim ispitivanjima biljega na Y kromosomu, navodi da 10% Hrvata ima baskijski (po narodu Baski!) biljeg star 40 tisuća godina, 29% slavenski biljeg star 4 tisuće godina, a 45% autohtoni hrvatski biljeg (Eu 7) star 24 tisuće godina. Prema navedenom istraživanju i genetičaru Pasarinu, ne bi nas trebalo više svrstavati u slavenske narode. A vjerojatna pradomovina nam je srednja Azija iz koje smo stalnim migracijama došli na ova područja. Na opće iznenađenje, prema navedenom istraživanju genetskih biljega, u Slavene svakako treba ubrajati Mađare, zbog predominantnosti slavenskog biljega.
Dvije navedene crtice, tak' prikladna su «plitka» razmišljanja pri visokim temperaturama, imaju i svoje dnevno aktualno naličje.
Nevjerojatan je potencijal međusobnog samouništenja i ovako izumirućih bića s Y kromosomom u svakodnevnom životu. «Jarčeve borbe na gredi» u svim područjima ljudskog djelovanja, svrstava ovu vrstu zapravo u duhovne i tjelesne mazohiste, obično na radost mudrih vlasnica X kromosoma.
Narodni biljeg star do 40 tisuća godina, zna dovesti do krivih zaključaka o «mesijanstvu i odabranosti», što nas je najmanje tisuću puta udarilo o glavu, nažalost još uvijek bez rezultata. A od «odabranosti», u modi je model s «brojanjem krvnih zrnaca». Ali, to je već područje mentalne higijene. Danas je ipak tema Y kromosom.

Ljudsku vrstu karakterizira 46 kromosoma (skupina gena!). Jedan od tih kromosoma, označen kao Y, označava mušku vrstu. To je najmanji kromosom, nastao gubitkom «jednog kraka ženskog X kromosoma». Po toj teoriji, muškarci su zapravo genetski ženski otpadnici.
A novi udar vlasnicima Y kromosoma iznijela je ovih dana genetičarka Jenniffer Graves objasnivši kako Y kromosom polako nestaje. Naime, prije 300 milijuna godina Y kromosom je imao 1400 gena, danas ih ima tek 45. Nitko ne zna što će se dogoditi s ljudskom vrstom kada navedeni kromosom potpuno ispari. Ljudi se ne mogu razmnožavati partogenezom, aseksualno, tj. iz neoplođene jajne stanice, kao što mogu recimo gušteri. Postoji nekoliko gena koji moraju doći od muškarca, stavila se znanstvenica u obranu izumirućih bića. Dobra je vijest pri tome, što mužjaci nekih životinja, poput voluharica iz istočne Europe ili štakora iz Japana nemaju kromosom Y, a vrsta se održava. I ono, možda u ovome trenutku ipak veseli, Y kromosom će se «šepuriti» na evolucijskog pozornici još vjerojatno 5 milijuna godina, a onda će potpuno nestati. Ishod ćemo valjda saznati.
Ali, ponosni vlasnici Y kromosoma i danas su vrsta u odumiranju. Žive u prosjeku 5-10 godina kraće i u ukupnoj populaciji spali su ispod 48%. Uz mnoge druge rizike kojima se izlažu, «veličanstvo Y» im je jedan od najveći rizika.
Y kromosom, zbog svoje konstantnosti u prenošenju gena po muškoj liniji i karakterističnih biljega na sebi, postao je osobito zanimljiv u genetičkom ispitivanju podrijetla pojedinih naroda.
Članak objavljen u priznatom znanstvenom časopisu Sciencu, a temeljen na genetskim ispitivanjima biljega na Y kromosomu, navodi da 10% Hrvata ima baskijski (po narodu Baski!) biljeg star 40 tisuća godina, 29% slavenski biljeg star 4 tisuće godina, a 45% autohtoni hrvatski biljeg (Eu 7) star 24 tisuće godina. Prema navedenom istraživanju i genetičaru Pasarinu, ne bi nas trebalo više svrstavati u slavenske narode. A vjerojatna pradomovina nam je srednja Azija iz koje smo stalnim migracijama došli na ova područja. Na opće iznenađenje, prema navedenom istraživanju genetskih biljega, u Slavene svakako treba ubrajati Mađare, zbog predominantnosti slavenskog biljega.
Dvije navedene crtice, tak' prikladna su «plitka» razmišljanja pri visokim temperaturama, imaju i svoje dnevno aktualno naličje.
Nevjerojatan je potencijal međusobnog samouništenja i ovako izumirućih bića s Y kromosomom u svakodnevnom životu. «Jarčeve borbe na gredi» u svim područjima ljudskog djelovanja, svrstava ovu vrstu zapravo u duhovne i tjelesne mazohiste, obično na radost mudrih vlasnica X kromosoma.
Narodni biljeg star do 40 tisuća godina, zna dovesti do krivih zaključaka o «mesijanstvu i odabranosti», što nas je najmanje tisuću puta udarilo o glavu, nažalost još uvijek bez rezultata. A od «odabranosti», u modi je model s «brojanjem krvnih zrnaca». Ali, to je već područje mentalne higijene. Danas je ipak tema Y kromosom.

Nema komentara: