nedjelja, 27. prosinca 2009.

ODGOVOR NOVIM IZAZOVIMA

Postoji li sličnost između pretilosti, depresije i recesije, bolestima koje će obilježiti sljedeću deceniiju? Mala ili nikakva!? Prvu vezujemo s našim tijelom, drugu sa stanjem duha, a treću s društvenom zajednicom kojoj pripadamo.

Prvoj od njih pretilosti (debljini), istinskoj majci ogromnog broja bolesti, predviđa se nevjerojatan porast u sljedećoj deceniji. Epilog bio mogao biti čudesan, možda i «čudovištan». Pretilost bi mogla postati suvremeni Frankestein i podariti nas hrpom raznih nadomjestaka, od umjetnih kukova, rožnica, gusterača,  mozgova, stentova (premosnica), zalistaka do kompletnih kompletnih srca i pluća. Pri tome podrijetlo navedenih pomagala je i dalje prije svega kadaversko (leš), sve više sintetsko, u budućnosti i genetsko. Premda, za većinu vrlo pitka priča, vrlo brzo će postati privilegija bogatih i izvor novih frustracija siromašnog čovjeka.

Ni bogati, ne trebaju previše likovati. Jer, na klizavom terenu genetskog inženjeringa mogu ispasti pokusni kunići, te predmet zlobnih osmijeha okoline.

Depresija je već danas svojim pobolom na vrhu ljestvice poznatih bolesti. I njoj, kao i pretilosti, slijedi još snažniji rast. Bolest je to beznađa, gubitka smisla i vjere u osobno životno poslanje. Najčešći je uzrok samoubojstva. Širom je otvorila vrata farmaceutskoj industriji u utakmici za najbolji antidepresiv. Zanimljivo je, većina antidepresiva nove generacije djeluje podižući razinu bjelančevine serotonina, još od starih Grka, poznatog kao hormona sreće. Po toj logici, depresija bi se moglo definirati i kao bolest nedostatka sreće.

Recesija je gospodarsko nazadovanje, i isključujući rijetke gospodarske kataklizme, uvijek je izraz gospodarske neuređenosti i neuravnoteženosti društva. Recesija je odavno prestala biti samo gospodarski, ona je uz mnoge druge i visoko kotirajući medicinski problem. To je sociopatija ili psihosocijalni čimbenik rizika za brojne psihosomatske bolesti i stoji uz bok ozbiljnim rizičnim faktorima kao što je visok arterijski tlak i kolesterol, loša prehrana i fizička neaktivnost.

Postoji li ipak sličnost ili poveznica za navedene bolesti? Naravno, da postoji. Zajednički nazivnik im je čovjek. Kada u svome svakodnevnom radu govorim pretilim, depresivnim i društveno ranjenim osobama, uvijek govorim istu priču. Nema čarobnog štapića ili lijeka za navedeno stanje. Rješenje je u promjeni kompletne životne filozofije, vraćanju ljudskim korijenima, prirodi i praiskonskim vrijednostima.

Ustrojavajući svoju vojnu silu Napoleon je, do tada najvišem vojnom generalskom činu, nadredio i dvanaest maršalskih. «Ovih 12 maršala oličavali su napor i trud, rođenje i naklonost nisu značili ništa pri izboru. Majka svih ovih maršala zvala se hrabrost, a otac pobjeda», piše A.Dumas u Napoleonu.

Dobar je to zdravstveni putokaz za nadolazeće vrijeme.

Nema komentara: