ponedjeljak, 31. svibnja 2021.

Ubija li promaja?


Iskreno, ne poznajem pacijenta koji barem jednom u životu nije bio žrtvom promaje. Ne radi se tu samo o bolnim stanjima i upalama, često su to i ozbiljnije priče, jer promaja ubija, kažu mi. Ipak, smrti započete promajom, na patologiji obično završavaju kao karcinom, teška upala pluća ili leukemija.

U pojedinim krajevima prisutna je osobita vrsta promaje, sandžija. To su jako bolna stanja prsnog koša i vratne kralježnice, da takvog pacijenta uvijek doživljavam kao akutni srčani infarkt i samo čekam kada će se prevrnuti i nosom se zabiti na pod ili meni u krilo.

Promaja ili propuh ima mitski značaj, osobito na našim balkanskim prostorima, i uvijek je negativna. Izrodila je i izreku, da nitko ne umire od smrada, nego od promaje. Ostaje nejasno, kako se prehlađujemo na promajama, kada virusi i bakterije se boje propuha, k'o vrag tamjana.

Drugi narodi i civilizacije na promaju, kao ugodno strujanje zraka, gledaju jako pozitivno i sa simpatijama. Ona je znak osobite zdravstvene kulture. I uvijek je dobro došla.

S druge strane, kroz život sam pročitao poprilično medicinske literature, promaje tamo nisam našao ni u tragovima. Nailazio sam na mikroklimatske promjene i loše ventilacije, ali promaje nigdje. 

Često mi misli odlutaju i promaju počnem doživljavati kao sveprisutnog zloduha, hodajućeg među nama, uvijek spremnog izazvati nam glavobolju, reumu, gripu, loše raspoloženje, uvenuće sobnog cvijeća, krepavanja kućanskih aparata, loše spavanje ili uvrnuće križa i vratova. 

Mladi se prema promaji ponašaju ravnodušno, totalno ju ignorirajući. Tek u zrelijim godinama postat će svjesni svojih zabluda i ući u svijet gorljivih protupromajnih propovjednika. 

Na koncu sam zbunjen, ne znam postoji li, a još manje da li ubija? Bit će najbliže istini da je čovjek, taj čudotvorni laboratorij, koji stvara, izgrađuje i oblikuje svijet u nama i oko nas, odgovoran i za svijet promaje.

A, ja? Moram biti iskren, promaje se bojim. I to jako!


nedjelja, 23. svibnja 2021.

Slavonski divani

Upoznajte najprije likove.

Tast: Sedamdesetogodišnji umirovljeni liječnik, radišan, brižan obiteljski čovjek. Uvaženi klinički specijalista, sada tezgari po manjim slavonskim bolnicama. Utržak uredno isporučuje nezaposlenoj kćerki i zetu. Na taj način podiže dvije preslatke unučice.
Zet: Četrdeset godina mlađi. Nezaposlen, zbog loših kvalifikacija, korone i tvrdoglavosti. Možda i zbog tasta.
Slavonija: Poharana zemlja. Svake godine uredno proglašava elementarnu nepogodu. Istina, ne pamte se veće poplave, pijavice i požari, ali proglašenje nepogoda je dio lokalne kulture i ona se poštuje.
Austrija: Obećana zemlja. Zemlja rada, reda i discipline. Zahvalna je na tome i Slavoncima. Oni su kraljevi bauštela, kuhinja, gerijatrije i stubišne higijene. 


Naposljetku, nezaposleni zet odluči otići u Austriju i preuzeti financijsku brigu za obitelj. Naš'o špagu, pomoćni radnik u kuhinji, 1.400 evrića mjesečno, stan i hrana osigurani. Radno vrijeme od jutra do sutra.

Svoju namjeru obznani na ručku kod punice. Predloži, najbolje da se vaša kćerka s curicama privremeno preseli k vama. U šestdeset kvadrata bit će mjesta za sve. Gdje čeljad nisu bijesna, ni kuća nije tijesna, uvijek je govorio moj pokojni dida, vješto poentira. 
A ti stari, obrati se ponaosob tastu, budi konačno punac princ. Nek' te paze i maze. A na ljeto, pravac more.  
Uživaj u društvu svojih princeza.

Sluša tast zeta i razmišlja. Malo mi to loše sjeda, ne razumijem ga najbolje. Misli u sebi, nisam bio na pecanju pet godina, na godišnjem zadnjih deset godina, potrčko sam cijeli život...
A sada, budi princ i idi na more? 
Loše mi to zvuči!

Znaš što zete, nastavi s divanom. Hvala tebi na lijepim željama. Cijenim ih.
Ali, imam i ja svoju. Svo ovo uživanje prepuštam tebi; ti si mlad, lijep i prinčevska kruna bolje će ti stajati. A ja, umjesto tebe, idem zur arbeit, u Austriju. 
I ovako, sa šerpama i partvišima, bolje mi ide, nego tebi.

Tebi kruna, meni pregača, plus Austrija. 
Ja zadovoljan! Pošteno, ha, ha...?




subota, 15. svibnja 2021.

Zatrovane duše


Sreli ste u životu brojne sitne, zatrovane duše. Bili ste pametni pa im niste poklanjali pažnju. Idite svojim putem, rekli ste. Ipak, i te duše zaslužuju pozornost. Ignoriranje ne isključuje razmišljanje.

Svijet je preplavljen brojnim duhovnim pokretima. Crkvenim i necrkvenim. Postoje i centri za duhovnu medicinu, koji duhovnost promoviraju kao dio službene medicine. Ali i bez službenog priznanja duhovnosti, mnogi snagu nalaze u svojoj dnevnoj duhovnoj izgradnji. Dojmljivo je praktično  svjedočenje Nikole Tesle, da bi se bez duhovnosti i Boga osjećao neostvarenim, bez obzira na genijalna epohalna otkrića.

Svjetska zdravstvena organizacija provela je veliko multicentrično istraživanje o kvaliteti života s uključivanjem šest faktora: tjelesno i psihičko zdravlje, osobna nezavisnost, socijalni odnos, okoliš te duhovnost i religija. Jedan od glavnih zaključaka ove studije odnosi se upravo na duhovnost, a kaže da liječenje lijekovima i operacijama je manjkavo i mehaničko shvaćanje pacijenta, te da liječnici i pacijenti uviđaju vrijednost duhovnosti, vjere i suosjećanja.

Razumjeti duhovnost, traži prije svega odgovor na temeljno pitanje: što je to čovjekov duh? Konzultirao sam pisanu ostavštinu specijaliste za duh i duhovnost dr.Tomislava Ivančića.  Po njemu dakle, duh je nematerijalan, ne spoznaje se kao objekt, nego je uvjet spoznaje. Bog ga udahnjuje samim početkom života. Znatno je širi pojam, nego religioznost, koja je dio duha. Duh ne raste i ne stari, neuništiv je, osjetljiv je, reagira na najsitnije doživljaje koji se pohranjuju kao ugoda ili neugoda. Razlikuje se od tijela i psihe s kojim se čovjek također rađa, ali su podložne rastu i sazrijevanju. Kako se očituje ljudski duh ili po čemu ga prepoznati? Najlakše po plodovima: slobodi, povjerenju, mudrosti, nadi, ljubavi, vjernosti, hrabrosti, dobroti…Riječ duša je zajednički naziv za duh i psihu. Duh u čovjeku djeluje preko duhovnih struktura koje se prepoznaju kroz različite funkcije: savjest, intelekt, slobodna volja, karakter, religioznost, spolnost…Brojne su duhovne bolesti i njihovi uzroci. Njihovo raspoznavanje nam je puno bliže, nego sama priča o duhu. Neke od njih su grižnja savjesti, ovisnost, patnja, PTSP, depresija...

Pater Ivančić, karizmatik i mistik, razvio je priznato liječenje duhom, hagioterapiju. O njoj možete učiti u njegovim knjigama ili iskušati ju kod njegovih nasljednika. Namjerno sam upotrijebio izraz karizmatik i mistik kao jedan kraj duhovne terapije. Drugi kraj, jednako uspješan, je obični, topli razgovor sa susjedom uz ogradu ili pak taj teški "dobar dan" na ulici.

Duh me uvijek vodi u mladost, jer duhovski ponedjeljak mi je donosio sve radosti seoskog kirvaja. A kroz kirvaj, usadio i priču o vrijednostima duha.

Iskreno vjerujem da je teško naći uspješnu i ostvarenu osobu siromašnu duhom. Ili, nedajbože zatrovanog duha. Plaši me duhovna tupost, duhovni fanatizam i duhovno samozadovoljavanje, zna reći drugi poznati duhovni mistik.

U širokom prostoru duha, ima mjesta ima za sve. Sve ljude dobre volje.

ponedjeljak, 10. svibnja 2021.

Tjedni retrovizor


Listajući po svome blogu našao sam crtice iz rujna 2010. koje sam oslovio kao tjedni retrovizor. To su pričice koje su obilježile taj tjedan rujna. Iznenadila me brzina življenja i spoznaja da na svijetu stalna samo koprcljivost jest. Nikako krenuti!
-–-----------------------‐---------‐----------------


Carla Bruni: Žderačica muškaraca

         Objavljena je stota po redu biografija pjevačice, top modela i zavodnice, fatalne žderačice muškaraca Carle Bruni. Na meniju je uglavnom imala slavne i bogate (Jaggera, Claptona, Trumpa), ponešto razvikanih intelektualca, sve do posljednjeg kapitalca, francuskog predsjednika Sarkozya, koji joj je otvorio vrata Elisejske palače kao prvoj francuskoj dami. Da li je vragolasta Carla zadnjom udajom dosegla vrhunac? Teško je u to povjerovati. Za ambicioznu ženu izazovi nikada ne prestaju. Za Carlu, koja uvijek traži više, pravi izazovi su nesumnjivo svjetski kitovi: ruski pastuh Putin i zagorjeli (po Berlusconiju!) amerikanac Obama. 
Prava konkurencija mogla bi joj biti jedino Merkelica, ali ne vjerujem da je Nijemica spremna za takve avanture.
         Nama, običnim smrtnicima, Carlin kanibalizam za sada ne prijeti. 
U svakom zlu, ponešto i dobroga!
        
Polančec: Preljubnica

         Sirotom Polančecu nije lako. Knedla u grlu, znoj, pa i suze. Braća su ga izdala, teško to pada. Svoju patnju naciji je prispodobio starozavjetnim Josipom, koga braća za sitniš predadoše mrskim Egipćanima. Nacija vjerojatno nije u potpunosti shvatila metaforu, koja se Polančecu svidjela za dugih remetinačkih dana, dok je vrijeme kratio čitajući biblijsku Knjigu postanka.
         Da se u Remetincu zadržao samo koji dan duže došao bi do Knjige izreka, i do bolje metafore: takav je put preljubnice; najede se, obriše usta i veli, nisam sagriješila
Narod bi to lakše razumio.
        
Vaha: Koliko košta duša?

Bivši mostarski rasni golgeter Vaha Halihodžić nakratko se skrasio u Maksimiru. Sada, kao trener svjetske klase, postavio je dijagnozu Dinamu za pet minuta: Ljudi moji, ovi dečki ne znaju cilj igre, gurati loptu naprijed i zabiti gol. Kada im je Vaha navedeno objasnio i ovi shvatili, Dinamo je uz fanatičnu i besprijekornu igru postigao jednu od najvećih pobjeda u svojoj povijesti.
Što je Vahid zapravo napravio? Dinamovim prvotimcima, dojučerašnjim klempavcima udahnuo je dušu, ništa drugo. Koliko udahnuće košta za sada se ne zna. Ali, nećemo dugo čekati. Već prodajom Samira ili neke druge novostvorene zvjezdice, lajavi šef Maminjo će se pohvaliti kako mu je brod krcatiji nego ikad. Život ide dalje.


Tipkovnica: Šteta

Dok su slavni i bogati već prodali ili prodaju duše vragu, narod muče bizarnije stvari. Što ako vam se u važnom trenutku isprazni baterija mobitela i ostanete bez bitne SMS poruke? Ili, zakaže vam računalni miš, kabel za napajanje ili, što se meni dogodilo, zakaže čitava tipkovnica. Jer, naša osjetila: oči, uši, noge, ruke, živci ne funkcioniraju više samostalno, potrebni su im baš navedeni nadomjesci. Tako nas uspješno odgaja moćna telekomunikacijska industrija i vlasnici društvenih mreža. Postajemo njihova besplatna prćija.
Jedino što bogati prodaju duše za svežnjeve zelenih novčarki, a mi svoje dajemo badava. Šteta. Ali, za utjehu, povijest je učiteljica života!

nedjelja, 2. svibnja 2021.

Dijeta pola tanjura

Shvatio sam. Tri stvari u životu ozbiljno me brinu: obitelj, računalo i dijete. 

Za obitelj, razumljivo je, kao kod svih drugih. Višak brige rađa i višak ljutnje. Danas je odgovornost podijeljena, manje brigam i manje se ljutim. I to je dobra formula.

Računalni počeci nisu jednostavni kao danas. Znate, ja sam iz vremena dva osam šestice. To znači zaleđivanje slike, padanje programa, gubljenje podataka, spora i loša veza…ludilo. A onda je računalo postalo obvezni poslovni alat i donijelo još veće brige.  Često sam tada hiperadrelinemiju, rješavao bogatom i slasnom večerom prije spavanja. I onda trebaš miran ostati do jutra!?

Ostala mi je dijeta. Kao osobna i profesionalna slabost. I pitijsko pitanje, živim li da jedem ili jedem da bih živio? Tih prokletih pet i ne znam koliko kila viška, opterećuju me cijeli život. Danas sam već manje ambiciozan i shvaćam da ću ih nositi do kraja. Ili, dok me ne istopi kakav malignom, srčana kaheksija ili staračka pothranjenost.

I profesionalno ne volim lupetanja o dijetama. Mrzim taj izraz, jer je ritualan, licemjeran i neživotan. Laži o prehrani, zapravo o obžderavanju kako kaže narod, je jedna od najvećih obmana koju je ljudski um smislio. Tu je sinteza licemjerja, patvorenosti i lakomosti dovedena do savršenstva.

Više od trideset godina slušam priče o sporom metabolizmu, debljanju poslije operacije žučke, trudnoće i hipotireoze. Naravno, i od bunarske vode... Pa izdrži! Lovačke muške priče o raskoši seksualnog života su pačja škola u odnosu na maštovite priče o ljudskom prehrambenom jadu.

Jetra je smočnica našeg organizma. Njena povećanost i zamašćenost dosta objektivno govori o našem hedonizmu. I tu priče padaju. Ako priče lažu, jetra ne laže.

Dok ovo pišem buljim u najmodernije dijete. Spisak je predugačak, impresivan. Abs, bezmasna, mesna, dijeta krvnih grupa, dijeta s vilicom, dijeta tjelesnog sata, dijeta tri sata, zonska, UN, dugina, pa za zaposlene, hollywodska, kineska, limunska, mjesečeva, ruska pilotna, south beach, trodnevna, trosatna, ubrzana, vikend, zelena, voćna….To je samo dio spiska. Pun kufer lijepih želja i još ljepše osmišljenih metafora!

A stvar je knjigovodstveno precizna: unos, potrošnja, bilanca. Koja usput mora biti negativna. To barem Hrvatima nebi trebao biti problem. I to je sva filozofija zdravog mršavljenja. Kada bih ju gurao na gornji popis, zvala bi se vjerojatno dijetom pola tanjura.

Od čeg' sit, od tog' i debeo, kaže mudrost! Tako jednostavne i male stvari, a postanu ti velika životna opsesija.